Institut za hrvatski jezik

O projektu

UIP-2017-05-1769

Trajanje projekta: 10. ožujka 2018. ‒ 9. ožujka 2023.

Članovi istraživačke skupine:

dr. sc. Martina Bajčić, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

dr. sc. Ivana Brač, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

dr. sc. Larisa Grčić Simeunović, Odsjek za francuski jezik i književnost Sveučilišta u Zadru

dr. sc. Maja Lončar, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

dr. sc. Ana Ostroški Anić, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

dr. sc. Ivanka Rajh, Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta

Savjetnici u odvijanju projektnih aktivnosti: dr. sc. Matea Birtić, dr. sc. Bruno Nahod, dr. sc. Kristina Štrkalj Despot, Marina Bergovec i Siniša Runjaić.

Glavni je cilj projekta Dinamičnost kategorija specijaliziranoga znanja (DIKA) uspostaviti istraživačku grupu koja će provoditi međunarodno relevantna istraživanja iz područja terminologije. U okviru projekta provodit će se istraživanja pojmovne i jezične razine terminoloških jedinica i kategorija specijaliziranoga znanja, zatim sintaktičko – semantička istraživanja sintagmatskih sveza naziva te diskursna istraživanja komunikacijske uloge naziva u strukovnim područjima zrakoplovstva, prava, marketinga i krša. Pozornost će se pridati i istraživanju frazeoloških terminoloških jedinica te ulozi figurativnosti u konstruiranju i izražavanju specijaliziranoga značenja. Time će se steći uvid u kategorije različitih područja te potvrditi pretpostavka da su semantički okviri prikladan način prikaza dinamičnosti pojmovnih odnosa u kategorijama specijaliziranoga znanja.

Istraživanja će se provoditi primjenjujući teorijske postavke i spoznaje semantike okvira i terminologije okvira te oslanjajući se na komunikacijsku terminološku teoriju i sociokognitivni terminološki pristup. Terminologija okvira kao ključna obilježja specijaliziranoga znanja navodi: dinamičnost kategorija koja se mora odražavati u dinamičnu opisu pojmova i pojmovnih odnosa, ali i u njihovu prikazu; zatim multidimenzionalnost terminoloških jedinica te isprepletenost jezičnoga i enciklopedijskoga znanja koja se najbolje može prikazati okvirima kao konceptualnim strukturama koje se temelje na iskustvu.

Kontrastivnim analizama prijevodnih ekvivalenata u hrvatskom, engleskom, njemačkom i francuskom jeziku doprinijet će se teorijskim istraživanjima stručnoga prevođenja. Primijenjeni su rezultati projekta englesko – hrvatski paralelni korpus tekstova iz domene zračnog prometa te terminološka baza okvira AirFrame u kojoj će nazivlje iz područja zrakoplovstva biti definirano u semantičkim okvirima s odgovarajućim elementima okvira, pojmovnim odnosima, figurativnim i frazeološkim terminološkim jedinicama. Zrakoplovni nazivi, definicije i jezični kontekst na hrvatskom jeziku pratit će ekvivalenti naziva i konteksta na trima jezicima: engleskom, francuskom i njemačkom. Na taj će se način izgraditi deskriptivna terminološka baza usmjerena prevoditeljskim potrebama, ali i postaviti model za izgradnju slične višedomenske i višejezične baze znanja hrvatskoga jezika.

Terminološka radionica o prijevodno usmjerenoj terminologiji organizirat će se u trećoj projektnoj godini, dok će se međunarodna znanstvena konferencija o terminologiji i stručnoj komunikaciji organizirati u četvrtoj projektnoj godini. Rezultati istraživanja poslužit će kao temelj za pokretanje novih interdisciplinarnih istraživačkih projekata prijavom na natječaje za kompetitivne istraživačke projekte.

Predloženo istraživanje prvo je sveobuhvatno istraživanje kategorija specijaliziranoga znanja i jezika struke na hrvatskom jeziku koje slijedi suvremene kognitivnolingvističke i terminološke spoznaje. Postignuti model opisa dinamičnosti kategorija znanja na pojmovnoj i jezičnoj razini u semantičkim okvirima kao kontekstualno ili situacijski uvjetovanim strukturama znanja bit će primjenjiv i u drugim jezicima te u istraživanjima različitih nazivlja.