Institut za hrvatski jezik

O projektu

Bunjevački govori, koji pripadaju novoštokavskomu ikavskom dijalektu štokavskoga narječja hrvatskoga jezika, a govore se u dijelovima Dalmatinske zagore, Ravnih kotara, Like, Primorja, Gorskoga kotara, Bosne i Hercegovine, Srbije i Mađarske, na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje upisani su u listopadu 2021. u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro.

Većina je bunjevačkih govora neistražena te je cilj projekta Bunjevački govori – primorsko-lički ogranak istražiti i opisati bunjevačke govore u Primorju, Gorskom kotaru i Lici.

Projekt će trajati tri godine, a terenskim će se istraživanjem (snimanjem izvornih govornika diktafonom metodom slobodnoga govora i ispunjavanjem upitnika) prikupiti relevantni podaci za dijalektološku obradu koji će pokazati temeljne značajke ovih govora i potvrditi njegovu pripadnost matičnom dijalektu – novoštokavskom ikavskom. Pripadnost se bunjevačkih govora ovome dijalektu potvrđuje inovacijama u deklinaciji i naglasnom sustavu, a oni su ikavski i štakavski. Prema mnoštvu ostalih, mimo ovih temeljnih, jezičnih značajki svrstavaju se u posebnu skupinu govora unutar istog dijalekta. Dalje se račvaju na tri ogranka: primorsko-lički, dalmatinski i podunavski. Izoglose koje su već dijelom poznate iz dosadašnjih istraživanja, a u punini će biti prikazane kao rezultati ovoga projekta, pokazat će sličnosti i razlike među bunjevačkim govorima unutar primorsko-ličkog ogranka, ali i šire – usporedno s predstavnicima drugih dvaju ogranaka (na temelju podataka iz literature), no isto tako otvorit će se nova pitanja koja će tek trebati riješiti.

Sva će se prikupljena građa transkribirati tradicionalnom hrvatskom transkripcijom te analizirati prema temeljnim načelima dijalektološke obrade. Potom će se objaviti tri rada u kojima će se obznaniti rezultati istraživanja (podatci s terena). Relevantni će se podatci prikazati i na dijalektološkim kartama te na mrežnim stranicama koje će biti javno dostupne za pretraživanje i preslušavanje snimki s terena.

Projekt zasad obuhvaća primorske, gorskokotarske i ličke bunjevačke punktove, no dugoročni je cilj istražiti i ostala područja u Republici Hrvatskoj i izvan nje te pomoći u očuvanju ovih bitnih hrvatskih govora.

Suradnica na projektu: dr. sc. Perina Vukša Nahod (http://ihjj.hr/istrazivac/perina-vuksa-nahod/33/)

Događanja:

16. 3. 2022. predstavljanje projekta u Narodnoj čitaonici i knjižnici u Novom Vinodolskom (Mjesec hrvatskoga jezika)

(https://www.novilist.hr/rijeka-regija/u-novom-predstavljen-projekt-instituta-za-jezik-bunjevci-i-njihovi-govori-u-fokusu-znanstvenika/)

16. 11. 2022. održana dijalektološka radionica za učenike šestih razreda OŠ Ivana Mažuranića u Novom Vinodolskom; voditeljice: dr. sc. Mirjana Crnić Novosel i dr. sc. Perina Vukša Nahod.

24. 11. 2022. održan okrugli stol O Bunjevcima i bunjevačkim govorima kao nematerijalnome kulturnom dobru u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje (izlagači: prof. dr. sc. Petar Vuković, Filozofski fakultet u Zagrebu; dr. sc. Robert Skenderović, Hrvatski institut za povijest; dr. sc. Mirela Hrovatin, Ministarstvo kulture i medija; dr. sc. Mirjana Crnić Novosel, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje).