Institut za hrvatski jezik

O projektu

Voditeljica projekta:

dr. sc. Ankica Čilaš Šimpraga

Suradnici na projektu:

1. dr. sc. Mislav Benić

2. dr. sc. Branimir Brgles

3. Joža Horvat, doktorand

4. dr. sc. Dubravka Ivšić

5. dr. sc. Bruno Nahod

6. dr. sc. Domagoj Vidović

Sažetak projekta

Osobno je ime sociolingvistički znak. U njemu se odražavaju značajke jezika kao sustava, ali i društvene osobitosti i vrijednosni sustavi u kojima se kreira i mijenja osobnoimenski repertoar. U Hrvatskoj postoje samo dva opsežnija rječnika osobnih imena, no nijedan od njih svojom koncepcijom ne odgovara potrebama suvremenoga korisnika.

Temeljni je cilj ovoga projekta izrada baze suvremenih hrvatskih osobnih imena. U nju će biti uključena imena s više od 100 nositelja (na temelju Popisa stanovništva RH 2011.), a iznimno i ona s manjom čestoćom, a koja pripadaju imenskomu gnijezdu kojega je temeljno ime uvršteno u bazu. Riječ je o više od 3000 osobnih imena.

Baza će poslužiti kao podloga dvama sljedećim ciljevima. Prvi je izrada rječnika hrvatskih suvremenih osobnih imena, a drugi uspostavljanje portala hrvatskih osobnih imena. Naime, za razliku od zemalja u okruženju te u ostalim dijelovima Europe, u Hrvatskoj nedostaje i suvremeni rječnik osobnih imena i portal s provjerenim i znanstveno interpretiranim antroponomastičkim podatcima.

Sam rječnik sastojat će se od dvaju dijelova. U prvome će biti uvodne antroponomastičke studije, a u drugome leksikografski obrađena osobna imena.

Struktura članka u bazi i budućega rječničkog članaka

1) natuknica – osobno ime u kanonskom obliku

2) podatak o obliku – donosi se genitiv imena ili oznaka nesklonjivosti

3) gramatička odrednica – oznaka roda

4) definicija – sadržava onomastičku, uporabnu i tvorbenu odrednicu

5) podatak o broju nositelja i komentar

6) inačice u stranim jezicima

7) etimologija – uz temeljna imena

8) enciklopedijski podatci o imenima – donose se različite kulturološke i ine informacije u vezi s poticajima za nadijevanje pojedinoga imena i njegovom čestoćom te regionalnim prostiranjem.

U članku u kojem se obrađuje temeljno ime navode se i najčešća pokraćena te izvedena imena nastala prema temeljnome liku.

Metode i korpus

Abecedarij za bazu sastavljen je na temelju Popisa stanovništva RH iz 2011. godine. Utvrđena je čestoća imena te se kao natuknice pojavljuju samo imena s više od sto nositelja. Status samostalne natuknice imaju i osobna imena s manje od sto nositelja koja su u etimološkoj i tvorbenoj vezi s imenima već uvrštenima u bazu. Podatci o najčešćim ženskim i muškim osobnim imenima po desetljećima (od 30-ih godina 20. stoljeća do danas) te po županijama ekscerpiraju se iz građe dobivene od Državnoga zavoda za statistiku.

Pretpostavka je da će baza, rječnik te na temelju njih izgrađeni osobnoimenski portal biti od pomoći hrvatskim i stranim onomastičarima, ali i najširem krugu korisnika. Izvršenjem tih ciljeva napokon bismo dostigli druge europske države koje imaju po nekoliko kvalitetnih rječnika osobnih imena, a nerijetko i portale osobnih imena koji su veoma posjećeni.