Institut za hrvatski jezik

Životopis

Mirko Peti rođen je 14. siječnja 1942. god. u Gornjem Bazju. Osnovnu školu završava u rodnom mjestu, gimnaziju u Virovitici. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1965. diplomira hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenske književnosti. Na istom fakultetu 1974. završava dvogodišnji postdiplomski studij lingvistike. Magistrira 1975. radom iz sintakse Predikatni proširak (članovi komisije: Radoslav Katičić, Stjepan Babić i Rudolf Filipović). Doktorira 1998. radom iz sintaktičke semantike Oblici nebrojivosti u hrvatskom jeziku (članovi povjerenstva: Ivo Pranjković, Josip Silić i Radoslav Katičić).
U Institut (tada Zavod za jezik JAZU) dolazi 1970. god. Radi na poslovima onomastike, povijesti jezika, leksikografije i suvremenoga jezika (terensko istraživanje hidronimije dravskoga sliva, istraživanje jezika dokumenata Banske krajine prve polovice 18. st., ispis građe za Dopune Akademijina rječnika, lingvistički opis dijelova gramatike, proučavanje sociokulturnih aspekata jezika, rad na strukovnim terminologijama). Od 1975. do 1979. u sklopu projekta Priručna gramatika hrvatskoga književnog jezika izrađuje veći dio poglavlja o sintaksi, primjenjujući sustavno u istraživanju sintaktičkih struktura hrvatskoga jezika prvi puta tada u nas slabo poznatu novu transformacijsku tehniku opisa.
God. 1979.–80. stručno redigira prijevod na hrvatski jezik čuvene knjige Louisa Hjelmsleva Prolegomena teoriji jezika, piše knjizi predgovor i uređuje u njoj popratnu lingvističku aparaturu. U isto vrijeme za veliku Akademijinu gramatiku po naputku autora iz književnih djela ispisuje tipične rečenične primjere i pojedine gramatičke oblike.
Nekoliko godina, zajedno s Ivom Kalinskim, te uz suradnju i konzultaciju najeminentnijih stručnjaka pojedinih struka u Hrvatskoj, intenzivno radi na utvrđivanju jezične i terminološke norme hrvatske verzije jugoslavenskih standarda, organizirajući javne rasprave i okrugle stolove u vezi s terminološkom problematikom koju je trebalo i jezično i strukovno urediti. Potom radi na obradbi Dopuna Akademijina rječnika. Kao vanjski suradnik sudjeluje u radu na projektu Kontrastivna analiza engleskoga i hrvatskoga ili srpskoga jezika u Zavodu za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu pod vodstvom Rudolfa Filipovića.
U jeku rasprave oko ustavnoga položaja hrvatskoga jezika, 1987.–1990., i za Institut, u suradnji s kolegama, i samostalno, piše niz stručnih i polemičkih tekstova u obranu prava hrvatske sociokulturne zajednice na svoj jezik i njegove temeljne institucije, gramatiku i rječnik. Ti tekstovi predstavljaju značajan prilog raščišćavanju pojmova i otklanjanju zabluda o stvarnim odnosima među jezicima južnoslavenske zajednice u društvenom i političkom kontekstu bivše Jugoslavije, i pridonose učvršćivanju tada politički ozbiljno u pitanje dovedena lingvističkog identiteta hrvatskoga jezika.
Osnovni su znanstveni interes Mirka Petija sintaktička i s njima povezana semantička istraživanja, sociokulturni aspekti jezika, položaj jezika u književnom djelu, terminološka problematika, te neka temeljna pitanja onomastičke teorije. Sintaktička istraživanja upućuju ga na sustavno proučavanje gramatičkih kategorija: predikatnoga proširka, subjekta, predikata, vremena, lica, roda, broja, i njihovih međuodnosa, i to ne samo s gramatičkoga nego i sa semantičkoga gledišta.
Mirko Peti objavio je četiri knjige, šezdesetak znanstvenih i dvadestak stručnih radova u lingvističkim časopisima i drugim publikacijama. Sudjeluje s referatima na slavističkim znanstvenim skupovima i kongresima u zemlji i inozemstvu. Na Zagrebačkoj slavističkoj školi 1979. i 1980. vodi lektorat lingvističkih analiza za strane slaviste i drži predavanje Sintaktičke strukture suvremenoga hrvatskoga pjesništva.

Objavio je niz kritičkih priloga o djelima suvremene hrvatske pjesničke, prozne i književnoznanstvene produkcije.
Član je Hrvatskoga slavističkog komiteta, Matice hrvatske i Hrvatskoga filološkog društva, u kojemu obavlja dužnost tajnika u dva mandata, od 1977. do 1979. Voditelj je Zagrebačkoga lingvističkog kruga u 1998.–1999. i 1999.–2000. god.
Od 2003. do 2006. u Institutu je voditelj projekta Višesvezačni rječnik hrvatskoga jezika.
U Matici hrvatskoj obnaša dužnost predsjednika Odjela za jezikoslovlje.

Izobrazba

1965., diploma Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
1975., magistarski rad Predikatni proširak
1998., doktorska disertacija Oblici nebrojivosti u hrvatskom jeziku

Suradnja na projektima

Bibliografija

1979. Predikatni proširak. Zagreb: Znanstvena biblioteka HFD, 6, 1–180.
1995. Jezikom o jezik. Stavljanja i suprot stavljanja. Zagreb: Antibarbarus, Biblioteka Electa, 1–408.
2004. Oblici nebrojivosti u hrvatskom jeziku. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 1–315.
2005. Što se i kako u jeziku broji. Rasprave o semantici kategorije broja. Zagreb: Matica hrvatska.
Priručna gramatika hrvatskoga književnog jezika (poglavlje: Sintaksa, osim Predikatnih kategorija, Reda riječi i dijela odjeljka o atributu), Školska knjiga, Zagreb 1979. (I. izdanje), 1990. (II. izdanje), 1995. (III. prošireno i dopunjeno izdanje pod naslovom Hrvatska gramatika), 1997. (IV. izdanje), 2003. (V. Izdanje), 2005. (VI. Izdanje) (u suautorstvu s E. Barić, M. Lončarićem,... M. Znika).
Hjelmslev, Louis 1980. Prolegomena teoriji jezika (stručna redakcija prijevoda, predgovor i definicije). Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.
Babić, Stjepan 1990. Hrvatski jezik u političkom vrtlogu (pet priloga). Zagreb, 291–317.
1973. O jeziku dokumenata Banske krajine prve polovice 18. stoljeća. Filologija, 7, 125–134.
1973. O istraživanju hidronimije dravskoga sliva II. Filologija, 7, 113–124 (u suautorstvu s I. Kalinskim).
1974. Gramatičko značenje i sintaktički položaj participa prezenta i participa perfekta. Suvremena lingvistika, 10, 15–22.
1976. Interpunkcijski znakovi u rečenici. Radovi Instituta za jezik i književnost u Sarajevu, III, Sarajevo, 283–286.
1976.–77. Predikatni proširak. Jezik, XXIV, 1, 13–16.
1977. Transformacijska tehnika u sintaksi. Prilozi za VIII. kongres jugoslavenskih slavista u Zagrebu, HFD, Zagreb, 75–86.
1978.–79. Interpunkcijski znakovi s pravopisnoga gledišta. Jezik, XXVI, 5, 134–138.
1979. Pristup sintaksi višestruko složene rečenice. Rasprave Zavoda za jezik, 4–5, Zagreb, 31–40.
1979. Predikatno ime u genitivu. Povzetki referatov za IX. kongres Zveze slavističnih društev Jugoslavije, Bled, 102.
1979. Kritički portreti hrvatskih slavista. Croatica, 13–14, 239–259.
1980.–81. O jeziku Ujevićeva pjesništva. Croatica, 15–16, 219–246.
1980.–81. Terminologizacija. Rasprave Zavoda za jezik, 6–7, Zagreb, 227–238.
1982. O problematici izrade rekcijskog rječnika. Zbornik Leksikografija i leksikologija, Beograd – Novi Sad, 191–194.
1982. Jazikot vo literaturnoto delo. Treta programa Radio Skopje, 12, Skopje.
1982.–83. Raspad jezičnog znaka u suvremenom hrvatskom pjesništvu. Rasprave Zavoda za jezik IFF, 8–9, Zagreb, 71–126.
1984.–85. Pogledi jugoslavenskih lingvista na sintaksu vremena. Rasprave Zavoda za jezik IFF, 10–11, Zagreb, 109–126.
1988. Koliko jezika. Danas, VII, 316, 36–38.
1988. Zamjenice i onomatopeje. Rasprave Zavoda za jezik IFF, 14, Zagreb, 139–147.
1988. Dva vida jezika. Danas, VII, 328, 38–39.
1988. Jezična onostranost. Oko, XVI, 431, 30.
3. lipnja 1989. Protiv utopijskog jedinstva. Vjesnik, Panorama subotom, 569, 7.
8. srpnja 1989. Urbanost jezika. Vjesnik, Panorama subotom, 574, 17.
9. rujna 1989. Dogovorna lingvistika. Vjesnik, Panorama subotom, 583, 15.
1990. Politička opstojnost jezika. Danas, IX, 435, 37–40.
1990. Hrvatski ili srpski kao klasični jezik. Rasprave Zavoda za jezik, 16, Zagreb, 167–221.
1991. Smisao gramatike. Kolo, 1–2, 33–59.
1992. Kakvu je biti rječniku. Kolo, 4, 394–401.
1993. Rječnički položaj jezika. Zbornik HAZU Rječnik i društvo, Zagreb, 289–297.
1994. Hrvatski poredbeni rječnik. Filologija, 22–23, 91–94.
1994. Nerazlikovnost razlika. Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, 20, Zagreb, 245–272.
1996. Die Sprache der kroatischen Gegenwartsdichtung. Tendenzen der kroatischen Gegenwartsliteratur, Südosteuropa-Gesellschaft, München, 75–90.
1997. Koje su imenske riječi etnici i etnonimi? Folia onomastica Croatica, 6, 99–112.
1997.–1998. Kojoj skupini imenskih riječi pripadaju pluralia tantum? Rasprave IHJJ, 23–24, Zagreb, 289–312.
1998. Jesu li lične zamjenice osobne? Suvremena lingvistika, 45–46, 39–55.
1999. Što subjekt i predikat znače. Rasprave IHJJ, 25, Zagreb, 263–288.
1999. O tzv. sadržaju imena. Folia onomastica Croatica, 8, 97–122.
2000. Onaj koji i ono što. Rasprave IHJJ, 26, Zagreb, 197–213.
2001. Zbrojina. Rasprave IHJJ, 27, Zagreb, 53–94.