Šime Starčević: Nova ricsoslovica ilircska

Šime Starčević (Žitnik, Gospić, 1784. – Karlobag, 1859.) školovao se u Varaždinu, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. U Grazu i Zagrebu studirao je filozofiju, a u Senju bogosloviju. Tamo je zaređen za svećenika 1808. godine. Svećeničku službu obavljao je u Gospiću, Ličkom Novom, Udbini i u Karlobagu. Znao je latinski, francuski, talijanski i njemački jezik, a čitao je sve slavenske jezike.

Šime Starčević poznat je u hrvatskome jezikoslovlju po svojim dvjema gramatikama koje su 1812. tiskane u Trstu: Nova ricsoslovica ilircska: vojnicskoj mladosti krajicsnoj poklonjena trudom i nastojanjem Shime Starcsevicha, xupnilca od Novoga u Lici (gramatika hrvatskoga jezika) i Mozin Nova ricsoslovica ilircsko-franceska (prijevod s njemačkoga; gramatika francuskoga jezika autora D. J. Mozina). Obje te gramatike napisane su u doba tzv. Napoleonove Ilirije. Na temelju objavljenih gramatika mnogi jezikoslovci zaključuju da je Šime Starčević u 19. st. bio jedan od vrsnih filologa i gramatičara.


Nova ricsoslovica ilircska (1812.)

Nova ricsoslovica ilircska prva je gramatika hrvatskoga jezika napisana na hrvatskome jeziku. U njoj se autor zalaže se za jedinstven hrvatski književni jezik temeljen na narodnim štokavskim govorima. Osim toga, zalaže se i za ikavicu umjesto dubrovačke ijekavice, kojoj su naginjali ilirci i mnogi njihovi prethodnici. Stoga je pristaša mišljenja da novoštokavska ikavica postane temelj općega hrvatskog književnog jezika. U Ricsoslovici je Starčević dobro opisao i bilježio novoštokavski četveronaglasni sustav.

Osim spomenutih gramatika Šime Starčević autor je i Ričoslovja, gramatike koju je objavljivao 1849. i 1850. godine u Glasniku dalmatinskom. Kao i prethodne dvije, i ta je gramatika pisana štokavskom ikavicom.

Pravopis

pravopis.hr

Struna

struna.ihjj.hr

Savjetnik

jezicni-savjetnik.hr

Riznica

riznica.ihjj.hr

Hrvatski u školi

hrvatski.hr

Nazivlje

nazivlje.hr

Bolje.hr

bolje.hr

Matura

matura.ihjj.hr