Pismo pape Inocenta IV. senjskomu biskupu Filipu
Pismo pape Inocenta IV. iz 1248. senjskomu biskupu Filipu sadržava papino dopuštenje da spomenuti biskup vrši bogoslužje na crkvenoslavenskome jeziku iz knjiga pisanih glagoljicom. Njegova je važnost u tome da po prvi put jedan katolički biskup dobiva dopuštenje da služi misu na nelatinskome jeziku. Pismo je stoga jasan i izravan dokaz prihvaćanja glagoljice i slavenskoga bogoslužja u hrvatskim krajevima. Na taj je način postavljen temelj za ulazno razdoblje hrvatske glagoljične kulture u XIV. i XV. st. Pismo se danas čuva u Tajnome vatikanskom arhivu.
Tekst pisma:
"(Venerabili fratri) Episcopo Sceniensi (etc.). Porrecta nobis tua petitio continebat quod in Sclavonia est littera specialis, quam illius terre clerici se habere a beato Jeronimo asserentes, eam observant in divinis officiis celebrandis. Unde ut illis efficiaris conformis, et in terre consuetudinem in qua consistis episcopus immiteris, celebrandi divinia secundum dictam litteram a nobis suppliciter licentiam postulasti. Nos igitur, attendentes quod sermo rei et non est res sermoni subiecta, licentiam tibi in illis dumtaxat partibus ubi de consuetudine observantur premissa, dummodo sententia ex ipsius varietate littere non ledatur, auctoritate presentium concedimus postulatam. Nulli ergo etc. Nostre concessionis etc. Datum Lugduni IV Kalendas Aprilis (Pontificatus Nostri) anno quinto" (Archivio Segreto Vaticano, Reg. vat, br. 21, f. 522rv)
prijevod:
"Predana nam tvoja molba sadržavala je da u Slavoniji postoji posebno pismo kojim se kler te zemlje, tvrdeći da ga ima od sv. Jeronima, služi u slavljenju bogoslužja. Zbog toga da bi se s njime poistovjetio i prilagodio se običaju zemlje u kojoj si biskup, ponizno si od nas zatražio dopuštenje da možeš bogoslužje slaviti prema rečenom pismu. Mi, dakle, imajući na umu da je govor podložan stvari, a ne stvar govoru, podjeljujemo ti ovim pismom zatraženo dopuštenje, i to u onim krajevima gdje već postoji spomenuti običaj, s time da se različitošću pisma ne povrijedi smisao. Dano u Lyonu 29. ožujka 1248. pete godine (našeg pontifikata)".
