Institut za hrvatski jezik

Krunoslav (Kruno) Krstić (Arbanasi, 13. studenoga 1905. – Zagreb, 6. prosinca 1987.) pučku školu završio je u Arbanasima, gimnaziju u Zadru. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu studirao je francuski, latinski, talijanski jezik i psihologiju. Doktorirao je 1937. disertacijom Psihologija i njen predmet (perspektivna polimorfnost predmeta psihologije). Gimnazijski profesor bio je u Zagrebu, Sisku i Osijeku. S P. Guberinom izradio je Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika (Zagreb, 1940., pretisak: Mainz, 1977.). Od 1941. suradnik je Hrvatske enciklopedije. S F. Ciprom i P. Guberinom 1941. sastavio je fonološki zasnovan (i zabranjen) Hrvatski pravopis (pretisak: Zagreb, 1998.). Bio je dugogodišnji suradnik i urednik Leksikografskog zavoda u Zagrebu. Sastavio je Rječnik govora zadarskih Arbanasa (Zadar, 1987.).

Načela pokreta za hrvatski književni jezik

Tekst koji je Krstić napisao i objavio 9. lipnja 1941. u Hrvatskom narodu nastoji opovrgnuti glasine kako Hrvati spremaju neki posve nov hrvatski jezik za koji nitko ne zna kakav će biti. Pokret za hrvatski književni jezik osnovan je 1938. Ravnatelj mu je Blaž Jurišić. Krstić kroz dvanaest točaka nabraja glavna načela pokreta oko kojih su se složili svi članovi:

• hrvatski književni jezik jedna je od temeljnih oznaka hrvatske narodne samostalnosti,
• hrvatski i srpski književni jezik smatraju se dvama različitim jezicima,
• pokret se bori za stvaranje posebnoga jezičnog zakonodavnog tijela koje će se brinuti o povijesnim tekovinama hrvatskoga književnoga jezika,
• zadatak toga zakonodavnoga tijela jest ustanoviti novi hrvatski pravopis, slovnicu, rječnik suvremenoga hrvatskoga književnog jezika i rječnike nazivlja za sve grane znanosti i sva područja javne djelatnosti,
• treba napisati novi pravopis na temelju hrvatske građe u kojemu će se izbaciti tuđice,
• temelj hrvatske slovnice bit će hrvatska književnost od ilirizma do danas,
• rječnik suvremenoga književnog jezika obuhvatit će glavni dio onih riječi koje pripadaju današnjoj književnoj upotrebi, a posuđenice samo one koje su u upotrebi do početka prošloga svjetskog rata te će se oblikovati hrvatsko jedinstveno nazivlje,
• veliki rječnik hrvatskoga jezika izostavit će sva srpska vrela,
• pokret će se brinuti o stvaranju hrvatskoga jezičnoga blaga građena na hrvatskim narodnim jezičnim temeljima,
• jedinstveno nazivlje i suvremeni književni rječnik bit će obvezatan za sve školske knjige i javna izdanja,
• pokret će nastojati oko čistoće i pravilnosti jezika u novinama,
• kad bude stvoreno hrvatsko zakonodavno tijelo, svi će se članovi pokreta podvrgnuti njemu.