Josip Đurkovečki: Jezičnica horvatsko-slavinska za hasen Slavincev i potreboču ostaleh stranskoga jezika narodov – Kroatisch-Slavische Sprachlehre zum Nutzen der Slavonier und Gebrauche der übrigen auswärtigen Nationen
U Pešti 1826. godine izlazi slovnica Josipa Đurkovečkoga Jezičnica horvatsko-slavinska za hasen Slavincev i potreboču ostaleh stranskoga jezika narodov – Kroatisch-Slavische Sprachlehre zum Nutzen der Slavonier und Gebrauche der übrigen auswärtigen Nationen. Riječ je o slovnici koja se pojavljuje u osvit ilirskoga preporoda pa je i njezin autor naklonjen idejama jezičnoga približavanja i ujedinjena. Tako Đurkovečki napušta kajkavska grafijska rješenjacz, sz, s i prihvaća slavonska c, s, sh za c, s, š, samo što ne prihvaća grafem x za ž i predlaže ∫, a umjesto y u digrafima piše j.
U predgovoru slovnice autor iznosi svoje normativističke i purističke težnje i zalaže se za jezično približavanje i jedinstvo.
Slovnica Đurkovečkoga od ostalih kajkavskih slovnica odstupa svojim metajezikom i strukturom. Naime, gramatika je pisana dvojezično – lijeva je strana kajkavska, a desna njemačka – a strukturirana je u obliku odgovora i pitanja.
Jezičnica obuhvaća 167 stranica i sastoji se od sljedećih dijelova: Uvod, Od slov, Od rečospelivanja (etimologija), Od imena, Od zaimena, Od vremenoreči, Od delnikoreči, Od predstavkov, Od prirečka, Od medmetka, Od veznika, Naredbe rečoslaganja vu horvatskom jeziku. Gamatici nije pridodan cjelovit aneksni rječnik, već samo uzorci nekoliko razgovora.
