Preminula dr. Darija Gabrić-Bagarić
Napustila nas je istaknuta jezikoslovka Darija Gabrić-Bagarić.
Darija Gabrić-Bagarić rođena je 5. siječnja 1947. godine u Sarajevu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Na Odsjeku za južnoslavenske jezike Filozofskoga fakulteta u Sarajevu studirala je povijest jugoslavenskih književnosti i srpskohrvatski jezik. Diplomirala je 1971. te je iste godine izabrana za asistenticu na kolegiju Historija literarnoga jezika. Magistrirala je 1973. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu s temom Jezik Hanibala Lucića. Godine 1978. na istom fakultetu obranila je doktorat s temom Jezik Bartola Kašića . Na Filozofskome fakultetu u Sarajevu prošla je sva zvanja: docenta (1979.-1984.), izvanrednoga profesora povijesti jezika (1984.-1992.), a 1992. izabrana je u zvanje redovitoga profesora.
Od 1. prosinca 1993. godine bila je zaposlena u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u zvanju višega znanstvenoga suradnika. Bila je angažirana na leksikografskim poslovima, a zatim na projektima vezanima za jezičnu povijest. U rujnu 1999. izabrana je za znanstvenoga savjetnika. U srpnju 2004. stekla je trajno savjetničko zvanje.
Osnovni su joj znanstveni interesi bili jezična povijest i povijest leksikografije.
Autorica je monografija o hrvatskim piscima i jezikoslovcima (Bartol Kašić, Ivan Bandulavić, Jakov Mikalja, Matija Divković), priredila je i pogovorom popratila pretiske triju dopreporodnih hrvatskih gramatika: Bartola Kašića, Ardelija Della Belle i Jakova Mikalje. Publicirala je transliteraciju Kašićeve rukopisne tragedije Sveta Venefrida, s popratnom studijom o jeziku i objasnidbenim rječnikom (Bamberg, 1991.). Izbor iz djela Bartola Kašića s popratnom studijom objavila je u nizu Stoljeća hrvatske književnosti Matice hrvatske 2010. godine. Autorica je izbora i transkripcije djela Matije Divkovića, kao i hrestomatije Primjeri bosanskohercegovačke pismenosti i književnosti od 11. do 19. st. Uz pretisak knjige Ivan Bandulavić: Pištole i evanđel'ja [1613] (Köln-Weimar-Wien 1997) izradila je kompletan rječnik i popratnu studiju. Kompletan rječnik prvotiska Biblija Bartola Kašića (Paderborn, 2001.) također je njezino djelo. Bibliografiju Darije Gabrić-Bagarić čine i mnogobrojni članci, studije i rasprave o pitanjima i temama jezične povijesti.
Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu vodila je kolegij Gramatika hrvatskoga jezika. Na poslijediplomskome studiju Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu predavala je kolegije iz povijesti književnoga jezika. Na istome Odsjeku vodila je i izborne kolegije povijesti jezika. Na doktorskome studiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu i Filozofskoga fakulteta u Rijeci predavala je kolegij Povijest jezika kao gramatičke strukture (dvije školske godine). Sudjelovala je na više znanstvenih skupova u zemlji.
Za svoj doprinos kroatistici dobila je Nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za znanstvena dostignuća (2011.), a 2013. godine Državnu nagradu za znanost za u području humanističkih znanosti kao suautorica knjige Jakov Mikalja: Blago jezika slovinskoga (1649./1651.). Godine 2012. izabrana je za članicu - suradnicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Odlazak Darije Gabrić-Bagarić velik je gubitak za hrvatski jezik i Institut za hrvatski jezik, posebice stoga što smo izgubili iznimno marljivu, predanu, akribičnu i nadasve pouzdanu znanstvenicu. Počivala u miru!
