Okrugli stol Multikulturalnost u odgoju i obrazovanju – Međimurje danas
Povodom Svjetskoga dana Romakoji se obilježava 8. travnja te povodom stoljeća i pol od naseljavanja Roma Bajaša u Međimurju, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek u Čakovcu te Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje – Podružnica u Čakovcu organizirali su okrugli stol s temom Odgoj i obrazovanje u multikulturalnosti – Međimurje danas. Sudjelovali su stručnjaci i znanstvenici iz područja odgoja i obrazovanja, jezikoslovlja te predstavnici lokalne zajednice, romske nacionalne manjine te tijela državne uprave.
Sudionike su pozdravili, uz čestitku za Svjetski dan Roma, župan Međimurske županije Matija Posavec, pročelnik Ureda za društvene djelatnosti Grada Čakovca Slobodan Veinović, prodekanica Učiteljskoga fakulteta – Odsjeka u Čakovcu doc. dr. sc. Tamara Turza-Bogdan i zamjenica ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. sc. Kristina Štrkalj Despot.
Mirko Marković iz Vladina ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u sklopu okrugloga stola govorio je o pozitivnim pomacima u obrazovanju Roma od donošenja Nacionalnoga programa za Rome (2003.) do danas. Zamjenica pučke pravobraniteljice Jagoda Novak otvorila je pitanje izjednačavanja obrazovnih prilika i uloge socijalne države kao preduvjeta zastupljenosti Roma i Romkinja u visokom obrazovanju. Pročelnici za društvene djelatnosti u Međimurskoj županiji i Gradu Čakovcu Branko Sušec i Slobodan Veinović govorili su o razvoju predškolskoga odgoja djece romske nacionalne manjine. O prvim Romima u Međimurju prema matičnim knjigama te o izradi atlasa romskih naselja Međimurske županije govorili su profesori iz međimurskih osnovnih škola dr. sc. Branimir Bunjac i mr. sc. Hrvoje Šlezak. O bajaškim govorima u Hrvatskoj govorio je dr. sc. Petar Radosavljević sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta.
Predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije Željko Balog govorio je o potrebi usvajanja rumunjskoga kao materinskoga jezika Roma Bajaša. Dr. sc. Ines Virč iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iznijela je podatke o antroponimiji romskoga naselja Sitnice, a dr. sc. Ermina Ramadanović također iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje govorila je o pitanjima koja se otvaraju kada je materinski (uvijek) manjinski – s pogledom na romski. Doc. dr. sc. Lidija Cvikić i doc. dr. sc. Tamara Turza-Bogdan s Učiteljskoga fakulteta govorile su o obrazovanju učitelja za poučavanje na hrvatskom jeziku kada je strani i međukulturalnosti kao poticaju u nastavi Hrvatskoga jezika. Podatke o zdravstvenome stanju romske djece iznijela je predstojnica pedijatrijskoga odjela Županijske bolnice u Čakovcu prim. mr. sc. Marija Hegeduš Jungvirth. O projektima i aktivnostima studenata Učiteljskoga fakulteta – Odsjeka u Čakovcu u romskim naseljima govorio je mr. Goran Lapat, a aktualne europske projekte OŠ Orehovica predstavio je ravnatelj Željko Krištofić.
U zanimljivoj i veoma konstruktivnoj raspravi u kojoj su sudjelovali i studenti učiteljskoga i odgojiteljskoga studija dotaklo se i pitanja ravnopravnosti te prava i obaveza svakoga člana društva pa tako i pripadnika romske nacionalne manjine. Zaključeno je da postoje veliki pomaci u promišljanjima o odgoju i obrazovanju tijekom posljednjih petnaestak godina, no potrebno je uložiti još mnogo napora kako bi se u sustavu stvorili uvjeti za kontinuiranu provedbu zacrtanih ciljeva u odgoju i obrazovanju pripadnika romske nacionalne manjine.
